Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je govorio o regionalnim odnosima, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, kazavši da su ključni odnosi koje će Srbija morati razvijati s Bošnjacima.
- Ali, oni pitaju što ja puštam Dodika da priča nešto drugo nego ja, kazao je Vučić, dodajući kako neki političari u BiH govore svakog dana da Republika Srpska ne može biti država, a s lakoćom priznaju kao suverenu državu neku teritoriju na teritoriji druge države, iako nije priznata od UN-a.
- Odakle im moralno pravo da u Srbiji od bilo koga traže da govori nešto drugačije po pitanju Republike Srpske? To ne znači da ću promijeniti stav, jer znam da nam treba mir, poštivanje granica sa BiH i poštujem integritet BiH. Pa vas pitam, imate li imalo obraza kada takve gluposti govorite ili mislite da je dovoljno da se dodvoravate nekome na Zapadu, kazao je Vučić, ali se osvrnuo i na, kako kaže, naoružavanje Prištine rekavši da niko nema pravo na to, ali da ih baš briga.
Asim Mujkić, profesor FPN-a u Sarajevu, kaže da bi teško bilo zamisliti srbijanski put prema Evropskoj uniji bez poboljšanja odnosa sa BiH.
- Međutim, to u ovom trenutku nije u prioritetu, nego ovaj odnos prema Rusiji i Ukrajini, tako da Vučić još koristi ovu postizbornu situaciju, jer će sastaviti Vladu tek za nekoliko mjeseci. Ne treba očekivati ni neke brze poteze protiv Milorada Dodika, ali svakako u slučaju da se Vučić opredijeli prema Zapadu, prisustvo jednog otvorenog proruskog čovjeka u njegovoj blizini neće biti poželjno, ističe Mujkić i napominje da Vučićeve retoričke zapaljive figure, kada se analiziraju, ne znače ništa.
- Ne vidim kakva je pogrešna poruka koja se upućuje iz Sarajeva ako se kaže da RS nije država i ako se na nivou kontakata samo komunicira s Kosovom. Ono što me zabrinjava je zamjena teza, toleriranje Dodika i optuživanje Sarajeva da nije za dogovor i da Sarajevo daje zapaljive stvari. Dodik je taj koji ne može preko usta prevaliti ime naroda s kojim bi navodno trebao pregovarati, ne može prevaliti ni ime jezika koji taj narod koristi. Kad sve to analiziramo, vidimo da je na drugoj strani ta zla volja i odsustvo, ali ipak mislim da time Vučić još kupuje vrijeme, zaključuje Mujkić.
Jovo Bakić, profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, kaže za Oslobođenje da je u posljednje vrijeme Milorada Dodika sve teže braniti, a da ne bi bilo iznenađenje da uskoro ne bude najmoćniji čovjek u RS-u.
- Odnosi Beograda i Sarajeva bi trebalo da budu bolji, smatra Bakić.
Iz SDABiH su reagovali nakon Vučićevih izjava, posebno na odnose s Bošnjacima.
- Predsjednik Vučić po ko zna koji put je u javnost plasirao tezu o potrebi dobrih odnosa Srbije i Bošnjaka, odnosno Srba i Bošnjaka. Svaki put, očigledno namjerno, Vučić iz formule o dobrim odnosima izostavlja BiH, što stavlja znak pitanja na dobronamjernost njegovih javno izrečenih stavova. Dobri odnosi u cijeloj regiji su neophodni, ali se moraju graditi između država. Kada se izgrade dobri međudržavni odnosi između BiH i Srbije, po automatizmu će se popravljati i odnosi između Srba i Bošnjaka kao naroda. I za jedno i za drugo potrebni su iskrenost i konkretna djela, a ne slanje dvosmislenih poruka, poručuju iz SDA.
Prof. dr. Darko Trifunović, direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu bezbjednost u Beogradu, kaže za naš list da u posljednje vrijeme insistira na tome da trenutna kriza u Ukrajini ukazuje na mnoge stvari koje su se dešavale na ovim prostorima.
- Srpski ultranacionalisti u ruskoj agenturnoj mreži nam svakodnevno ponavljaju da su Ukrajinci američko topovsko meso za Rusiju. I ako nam u toj jednačini sa dve nepoznate otkrivaju jednu nepoznatu, onda nam trebaju otkriti i onu drugu nepoznatu. Čije je to topovsko meso bio srpski narod devedesetih godina, posebno 1999, a to, naravno, otvara i priču čiji je bošnjački narod bio topovsko meso. To vam niko neće reći od tih ultranacionalista, jer je odgovor vrlo jednostavan, da je Rusija izazvala preko svoje agenturne mreže raspad Jugoslavije, a ne Amerika, kako oni tvrde. I za to postoje dokazi u arhivama službi bezbednosti s jedne strane, a sa druge se vraćamo na predsednika Vučića i ono što govorim. Ako je sve to tako, onda je zaista vreme da se razmisli i otvori konačno pitanje srpsko-bošnjačkog pomirenja, smatra Trifunović.
Do tog pomirenja, dodaje prof. Trifunović, može doći, jer postoji dobra inicijativa, ali je ostala u vazduhu.
- Tri profesora iz Beograda, vodeći stručnjaci iz oblasti nauke i bezbednosti, Zoran Dragišić, Želimir Kešetović i ja, spremni smo u svako doba da s bošnjačkim kolegama, koji se bave pitanjem bezbednosti, sednemo usred Sarajeva, a može i u Beogradu, da ljudi vide da jedni s drugima možemo i trebamo da o svim otvorenim pitanjima razgovaramo. Za tim stolom vidim gospodina Sandija Dizdarevića, Jasmina Ahića, ne znam ko bi treći bio, ali neka odluče oni. Vreme je da se sedne za sto, navodi profesor Trifunović i dodaje da ih spaja nauka, a ona može dati odgovore na mnoga pitanja.
- Hajde da vidimo šta to kažu naučnici iz Mostara, Beograda, Sarajeva, predlaže Trifunović.
Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH, smatra da odnosi između BiH i Srbije, kao dvije suverene, međunarodno priznate i susjedne države mogu i trebaju biti dobri i bolji od trenutnih, ali to obavezno podrazumijeva poštivanje principa međunarodnog prava, presuda međunarodnih i Ustavnog suda BiH, odustajanje od nasilne revizije historijskih činjenica i konačno, saradnju na principu međusobnog uvažavanja i reciprociteta.
- To znači da bi Srbija, odnosno njeno rukovodstvo sa Vučićem na čelu, i institucionalno i operativno, osim poštivanja teritorijalnog integriteta, kako to često vole istaći (ali i dalje ne žele potpisati ugovor o međunarodno priznatoj granici između BiH i Srbije), trebala neizostavno poštivati i unutrašnji i vanjski suverenitet, političku neovisnost, bez miješanja u unutrašnje stvari BiH i međunarodnopravni subjektivitet BiH, kaže Zvizdić.
MIROLJUBIVA PRIČA
Bez katarze i bez dovoljno hrabrih i mudrih političara u Srbiji, smatra Zvizdić, koji bi zarad pomirenja, dugoročnog mira i prosperiteta bili spremni da prihvate i priznaju istinu o genocidu i masovnim zločinima počinjenim na tlu BiH, odnos Srbije prema BiH će ostati u sferi miroljubive retorike, dok se u praksi neće dešavati ozbiljniji pomaci.
- Poruke o miru i saradnji koje čujemo iz Beograda ne prate konkretne aktivnosti. Naprotiv, one su u potpunoj suprotnosti sa projektom “srpskog sveta”, sa podrškom Dodiku u njegovim secesionističkim i antibosanskim aktivnostima, sa nepoštivanjem suvereniteta BiH, miješanjem u unutrašnje stvari BiH, kao što je pitanje državne imovine i slično. Kada međudržavni odnosi budu uspostavljeni na principima saradnje institucija, a ne plemenskih vođa, međusobnog poštovanja, iskrenosti i reciprociteta, onda možemo očekivati da će stvari krenuti u dobrom smjeru, kaže Zvizdić.
