Poljoprivrednici Hercegovine strahuju od projekta Gornji horizonti, a stručnjaci upozoravaju da će posljedice na sliv Neretve tek biti pogubne.
Najveći hidroenergetski i dugogodišnji projekat Gornji horizonti još je u pripremnoj fazi, a već su sada vidljive prirodne posljedice koje on uzrokuje. Prema navođenjima stručnjaka iz ove oblasti, projekat će ugroziti cijelu dolinu Neretve i od nje napraviti slanu pustinju jer se voda iz sliva Neretve nasilno prevodi u sliv Trebišnjice, te time ugrožavaju izvori Bune, Bunice, Bregave, kao i veliki broj izvora u dolini Neretve, Hutovo blato, pa čak i Malostonski zaliv. Vodostaj u Hutovom blatu trenutno je opasno nizak, što potvrđuje i voditelj nadzora u Parku prirode Josip Vekić.
KAO DA JE JULI
- Dolazak slane vode, odnosno dotok pitke vode iz kraških polja istočne Hercegovine je smanjen i pomalo ulazi more kod nas. Imamo te Gornje horizonte, globalno zatopljenje, jer svi ti vodonosnici koji su u kršu vjerovatno su prazni i vode nema. Možete vidjeti da je kota ljetna i sad možemo samo zamisliti šta će biti u sedmom mjesecu, priča Vekić.
Zaslanjenost vode i mali vodostaji veliki su problem za poljoprivrednike ovog područja, kojih u ovom dijelu Hercegovine ima mnogo. Marinko Dadić se od 1995. bavi poljoprivredom, od čega prehranjuje porodicu, a zbog vodostaja Neretve kakav je sada strahuje za godišnji prinos.
- Nemam odakle drugo koristiti vodu nego Neretvu. Bušotine imamo, hidrofor, pumpe i tako. Nešto na struju, nešto prenosimo motorima. Međutim, ako se dogode ovi Gornji horizonti, bit će problema. Ostat ćemo bez Neretve, dolazi nam slana voda, a već je stigla do Gabela Polja, blizu je Čapljine, priča Dadić.
Voditelj projekta AgroHerc Organic Ramiz Zaimović iz Čapljine kaže kako će se poljoprivrednici susresti sa dugoročnim problemima, jer salinitet utječe na kvalitet zemljišta.
- Salinitet puno utječe na prinose, a pogotovo je problem što utječe na kvalitet zemljišta i dugoročno vi gubite obradive površine koje su bile i postaju neupotrebljive. Pogotovo je to problem za Čapljinu, gdje je inače poljoprivreda razvijena. Dugoročno će dovesti do smanjenja obradivog zemljišta, ističe Zaimović.
Na posljedice štetnosti izgradnje projekta Gornji horizonti mnogi upozoravaju već godinama, među njima i predsjednik Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i zastupnik DF-a Ahmed Džubur. Napominje kako projekat nikako nije smio doživjeti realizaciju.
ŠTETA I ZA HRVATSKU
- Zato što se hidrološki, elektroenergetski projekti ne mogu posmatrati nacionalno i parcijalno, već kao dio opšteg koncepta upravljanja vodnim, energetskim resursima. Ako se želi unaprijediti život u tom hidrološkom, ekološkom i poljoprivrednom smislu, na jednom području, ovo se ne bi smjelo raditi. Znači, govorimo o slivu rijeke Neretve sa svim njenim pritokama. Govorimo o Buni, Bunici, o Bregavi, Trebižatu, donjem toku rijeke Neretve, tvrdi Džubur i naglašava da je projekat poguban i za Hrvatsku.
- Ovo postaje evropski problem, jer ovdje nisu samo ugroženi ljudi, životinje i poljoprivreda. Ovdje imamo ugroženo nešto što predstavlja ekološku baštinu na globalnom nivou. Ovdje ćemo imati sigurno koordiniranu akciju najmanje dvije države i međunarodne zajednice, kaže Džubur.
Oni uključeni u projekt Gornji horizonti i dalje negiraju bilo kakve posljedice, no ono što je jasno ovdje, naglašava Džubur, jeste da su investitori vidjeli ozbiljan kapital i ništa više.
Podsjećamo, premijer RS-a Radovan Višković ranije je istakao da je HE Dabar, u sklopu Gornjih horizonata, decenijski projekt Hercegovine i ovog dijela Republike Srpske.
