Ruska invazija na Ukrajinu, koja je započela 24. februara, uništila je živote milionima Ukrajinaca. Desetine hiljada ljudi je ubijeno, a milioni su raseljeni po svijetu.
Osim Ukrajine, koja je pod napadom Rusije, posljedice poteza ruskog predsjednika Vladimira Putina i objavu napada osjetio je čitav svijet.
Prema podacima Ureda Visoke povjerenice Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) u ruskom napadu poginulo je 5.587 civila, a još 7.890 ih je povrijeđeno, dok se strahuje da bi taj broj mogao biti znatno viši.
Kako je objavio načelnik glavnog ukrajinskog štaba Valerij Zalužnji u ratu je do sada poginulo oko 9.000 ukrajinskih vojnika, dok Rusija nije objavila svoje gubitke. Američke obavještajne službe navode kako je do sada stradalo 15.000 ruskih vojnika.
Posljedica rata je i raseljenost, a čak trećina stanovnika Ukrajine je bilo primorano napustiti svoje domove. Prema podacima UNHCR-a, u Evropi je trenutno oko 6.6 miliona registriranih izbjeglica iz Ukrajine.
Prema procjenama Reutersa, Ukrajina je, osim ljudskih žrtava, izgubila i oko 22 posto teritorija od ruske aneksije Krima 2014. godine.
- Ostala je bez velikog dijela obale, gospodarstvo joj je osakaćeno, a neki gradovi pretvoreni su u pustoš ruskim granatiranjem. Ukrajinsko gospodarstvo smanjit će se 2022. za 45 posto, po procjenama Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) - naveo je Reuters.
Rat je koštao i Rusiju. Nije poznato koliko je na gubitku Rusija naročito nakon strogih sankcija Zapada, koji su priredili najveći šok za rusko gospodarstvo od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Uz sankcije, tu su i vojni troškovi, koji su državna tajna u Rusiji.
Ruski napad na Ukrajinu i sankcije nametnute Rusiji zbog toga dovele su do velikog povećanja cijena gnojiva, pšenice, metala i energije, što je dovelo do prehrambene krize i inflatornog vala koji potresa globalno gospodarstvo.
Rusija je najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, pšenice, dušičnih gnojiva i paladija, te drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije. Nakon sankcija Zapada, ali i pokušaja da se smanji ovisnost o Rusiji, Moskva je zavrnula dotok plina putem plinovoda "Sjeverni tok 1", pa su znatno skočile cijene plina, a međunarodne cijene nafte dostigle su najvišu razinu od 2008. godine, prenosi Hina.
