Jedna država, dva entiteta i tri nastavna plana i programa, naročito ona koja se odnose na skoriji historijski period, slika su obrazovnog sistema naše zemlje. Stoga se s pravom nameće pitanje koliko smo daleko od toga da Bosna i Hercegovina dobije jedan nastavni plan i program u školama.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, gostujući na N1, kazao je da mlada generacija mora gledati zajednički u prošlost, ali i budućnost.
- Otvoreno to kažem. Smatram da je jako problematično to da srpska djeca u RS-u, da djeca u FBiH zavisno od toga da li su Hrvati ili Bošnjaci, imaju različite nastavne planove i programe u školi iz historije. Ja dolazim iz zemlje koja je to prošla, znam da je to neophodno i da je bitno, da se ružnim stvarima iz historije gleda u oči i da se o tome razmišlja. Zbog toga će ljudi ovdje i u narednom periodu moći očekivati da se jače angažiram, kazao je Schmidt.
Prof. dr. Husnija Kamberović, bh. historičar, za Oslobođenje kaže da smo još dosta daleko od toga da BiH dobije jedan nastavni plan i program.
- I ta izjava Christina Schmidta, on nije rekao, koliko sam ga ja mogao razumjeti, da će se on pozabaviti da se dobiju neki jedinstveni udžbenici, ali je rekao da bi trebalo raditi na tome da se otvori dijalog i da se nekako ti nastavni planovi i programi koji su danas toliko različiti u BiH zapravo približe. Ta ideja, taj prijedlog, da se otvara dijalog unutar bosanskohercegovačke historiografije i obrazovne zajednice je važan i to je nešto što prvo treba uraditi. Ali, ja ne vjerujem da smo mi danas u stanju da, pogotovu ne preko noći, dobijemo jedinstvene nastavne planove i programe, govori Kamberović.
Vjeruje da je Schmidt u pravu kad kaže da treba otvoriti dijalog, kako bi se različita interpretacija historije u našim udžbenicima eliminirala, odnosno kako bi se zloupotreba i negiranje činjenica kroz udžbenike eliminirali.
Na izjavu Schmidta stigle su oštre reakcije iz RS-a. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD) kazao je da Schmidt neće pisati historiju djeci u RS-u “niti će naša djeca učiti bilo šta što nije prošlo provjeru naših prosvjetnih organa”.
Predsjednik Republičkog pedagoškog zavoda Predrag Damjanović kazao je da Schmidt “nema osnova ni prava da se miješa u obrazovanje koje je u nadležnosti RS-a i to je decidirano napisano u Dejtonskom mirovnom sporazumu”.
Profesor Kamberović smatra da je Dodikova, kao i reakcije drugih iz RS-a, preuranjena.
- Naravno da Schmidt niti može niti je bila njegova namjera da piše udžbenike, ali čovjek poziva na dijalog o tome na koji način treba interpretirati prošlost i kako približiti nastavne planove i programe, kao i te različite narative o našoj, ne samo recentnoj nego i starijoj prošlosti. To su preuranjene izjave koje u startu pokazuju da oni ne žele nikakav dijalog unutar BiH o tome kako trebaju izgledati naši nastavni planovi i programi i o čemu treba poučavati djecu kroz naše udžbenike, kaže Kamberović.
Profesor Kamberović naglašava da mi ovdje nemamo problema sa različitim interpretacijama prošlosti.
- Mi ovdje imamo problema, i kroz udžbenike, sa posve krivim interpretacijama prošlosti. Pazite, ako vi ne objašnjavate kako je došlo do genocida u Srebrenici i ako ne kažete da je bio genocid u Srebrenici, ako ne kažete bilo šta iz ranije historije - da je izvršen zločin holokausta i genocida nad Srbima u Jasenovcu, na primjer, vi time zloupotrebljavate i krivotvorite historiju, ističe Kamberović.
