Kriza koja je izazvana sukobom Rusije i Ukrajine već se osjeti u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, smatraju privrednici i ekonomisti. Strahuje se da bi moglo doći do drastičnog poskupljenja pšenice, a samim tim i brašna i drugih namirnica.
Istražili smo kakve će posljedice imati ukrajinska kriza na ekonomiju Republike Srpske i građane?
Direktne ekonomske posljedice ukrajinske krize, već su prisutne u Republici Srpskoj i BiH, a što se vidi na povećanju cijena goriva i energenata. Privrednici upozoravaju da je zbog krize, pored evropskih ekonomija, na udaru i domaća privreda. Međutim,kad je u pitanju transport robe iz Ukrajine i Rusije, privrednici kažu da se sad većina njih usmjerava na Kinu ali da još uvijek nema zvaničnih podataka kako će taj proces da teče. S obzirom da je Ukrajina jedan od najvećih izvoznika žitarica, za sad nema najava o povećanju cijena.
„Oni nas uvjeravaju da pšenice ima dovoljno da je lagani rast cijena i da to nije kao prošle godine ako se kriza produži i ne bude žetve i sjetve onda bi to uticalo na stanje po pitanju cijena i pšenice i brašna“, kaže Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
Sukob Rusije i Ukrajine je podigao cijenu nafte na nivo iz 2014. godine, kada su srušeni svi rekordi, a prema ocjenama stručnjaka, sve se veoma brzo preliva na domaće tržište. Ekonomisti objašnjavaju da će cijena energenata ponovo da raste, međutim ovo je bilo očekivano jer su velike kompanije u prethodnom periodu značajno povećale svoje rezerve.
„Vidimo da će doći do ostvarvanja ekstra profita koji će se prelliti na sve pore života gdje će proizvodnja sa visokim energentima pogotovo kad je u pitanju proizvodnja onih proizvoda gdje je u velikom učešću gas da će doći dopovećanja ulaznih cijena ali će te multincionalne kompanije ostvariti ekstra profit“, smatra Aleksandar Ljuboja, ekonomista.
Predviđanja stručnjaka su da će stanovnici BiH litar goriva plaćati čak tri marke po litru zbog rasta cijena na globalnom nivou što će ostaviti velike posljedice na domaće tržište. To će povući za sobom i skuplji transport robe i putnika.Zato bi jedno od rješenja bilo da se okrenemo domaćoj proizvodnji.
„Da dodatno obezbijedimo ulaganja u proizvodnju pogotovo ako pričamo o žitaricama i drugim proizvodima koje nažalost ili ne proizvodimo ili proizvodimo u malim količinama za koje imamo potencijale i možemo da proizvedemo da se fokusiramo na domaću proizvodnju kako bismo što manje zavisili od globalnih trendova koja se dešavaju a koja već imamo sada kada su u pitanju žitarice zbog povećanja cijena na globalnom nivou trpi naša privreda i potrošači“, kaže Vladimir Blagojević, Privredna komora Republike Srpske.
Nakon pritiska javnosti, Vlada Srpske konačno je odlučila da izdvoji 15 miliona maraka za interventne nabavke određene količine merkantilne pšenice, jestivog ulja, šećera, riže,soli, konzervi hrane i određenu količinu nafte i naftnih derivata. Sve će to, tvrde u Vladi, biti uskladišteno kod dobavljača zato što Republika Srpska nema Robne rezerve.
