Prije tačno 45, godina, na današnji dan, 18. januara, u avionskoj nesreći na planini Inač poginuo je tadašnji predsjednik Saveznog izvršnog vjeća (SIV) Džemal Bijedić.
Zajedno s njim stradali su i njegova supruga Razija i šest članova posade, među kojima i Džemin bliski saradnik dr. Smajo Hrle. Tako su Bosna i Hercegovina i tadašnja Jugoslavija izgubili jednog od najvećih političara i državnika u svojoj novijoj povijesti.
Avion je bio na putu za Sarajevo iz Beograda, jer je taj dan Bijedić prisustvovao ispraćaju Josipa Broza Tita u Libiju. Zbog navodnih loših vremenskih uvjeta, avion je udario u sami vrh planine Inač, prepolovio se i eksplodirao. U izvještaju o nesreći, Tanjug je prvi javio da su svi putnici u avionu poginuli. Čim je saznao za tragediju, Tito se vratio u zemlju da bi prisustvovao njegovoj sahrani u Sarajevu.
Iako će istraga pokazati da je do tragedije doveo "ljudski faktor", do danas traju dileme i prijepori, da li se radilo o pukoj nesreći ili su, s obzirom na kasniju nesreću BiH, zavjerenici umiješali svoje prste, bojeći se Bijedićevog utjecaja kod Tita.
Autor ovih redaka prenio je ranije izjave u međuvremenu preminulog Bijedićevog rođaka Bahrudina koji je govorio o strahovima Džeme da će biti ubijen.
Ipak, prof. dr. Husnija Kamberović, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, autor političke biografije Džemala Bijedića, kazao je ranije za Radiosarajevo.ba da nije "pristalica teorija zavjere vezano za pogibiju Džemala Bijedića".
"Imao je protivnika, naravno, ali mislim da je tada politički odnos bio takav da je malo vjerovatno da bi ti njegovi protivnici bili u prilici ići toliko daleko da organiziraju tako široku zavjeru koja bi rezultirala Bijedićevim ubistvom. Bijedić je imao beskrajno Titovo povjerenje, a Tito je, ipak, kontrolirao procese u obavještajnoj zajednici. Zvanični izvještaj, s kojim se saglasio i Tito, kada su mu ga predočili, kazivao je, ipak, na 'ljudski faktor' u toj avionskoj nesreći. Ali, kada su u pitanje nesreće u kojima poginu tako velike ličnost, uvijek se otvara mašta i razvijaju teorije zavjere. I uvijek će biti ljudi koji je u te teorije vjerovati", rekao je Kamberović.
Nadalje, ugledni profesor je isticao da mi "dugo nećemo imati političara poput Džeme".
"Danas mi nemamo političara koji bi mogli izaći iz etničkih okvira i nametnuti se kao općebosanski političari. Rezultat je to političkog konteksta u kojem mi živimo posljednjih dvadesetak godina, s jedne, te općeg trenda rasta nacionalizma u svijetu, s druge strane. Mislim da će proteći još mnogo vremena dok se ne pojave političari koji će, uvažavajući političke realnosti, ali sa jasnom vizijom, biti u prilici graditi Bosnu i Hercegovinu kao državu u kojoj će se svi dobro osjećati. Bijedić je u svom vremenu dobro razumio politički kontekst, imao je jasnu viziju i vodio politiku primjerenu tom kontekstu i toj viziji", kazao je Kamberović ranije za naš portal.
Prema njegovim riječima, Džemal je bio "neobičan političar koji je u sebi objedinjavao mnogo toga".
"U komunikaciji s drugima je bio jednostavan, a u odnosu prema obavezama bio je krajnje uporan i beskompromisan. Odrastao je faktički bez oca, koji je umro kada je Džemal imao svega godinu dana, ali je zato svoju majku izuzetni poštovao. Bio je krajnje odan porodici, i s te je strane ispoljavao velike ljudske vrline, ali je u političkom djelovanju iskazivao beskompromisnost u ostvarivanju zacrtanih ciljeva i ideja.
Uvažavao je sagovornike, cijenio svoje saradnike, imao je mnogo razumijevanja za obične ljude. Često je, i kao predsjednik jugoslavenske Vlade, išao na pijacu da nabavlja namirnice za kuću, toplo razgovarao sa prodavcima, i u svemu tome je uvijek zadržavao duboku iskrenost. To ga je izdvajalo iz mnoštva prosječnosti i sivila socijalističke elite", govorio je Kamberović.
Bijedić je, prema Kamberoviću, bio realan političar, a "svoje djelovanje je usmjerio u nekoliko temeljnih pravaca". LINK
Radio Sarajevo
