Na najave o novim pregovorima o izmjeni Izbornog zakona u BiH, sagovornici Oslobođenja kažu da od toga nema ništa jer su izbori već raspisani.
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović najavio je da u sljedećih nekoliko dana slijedi još jedan krug razgovora o izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini. Dodao je da je razgovarao s evropskim predstavnicima koji su došli u BiH, kako bi pripremili novi krug pregovora, a jučer je precizirao da će sastanak uslijediti 22. maja.
- Da lider vodeće bošnjačke stranke Bakir Izetbegović (SDA) nije odavno zatvorio svaku mogućnost izborne reforme u BiH i te razgovore namjerno odugovlačio kako bi propali stalnim iznošenjem novih zahtjeva, prije više od mjesec u Bruxellesu bi se dogodili razgovori domaćih političara na visokom nivou, piše Večernji list BiH.
Međutim, Izetbegović je prethodnih dana govorio o mogućnosti novih pregovora o Izbornom zakonu i to uz medijaciju zvaničnika EU.
- Mislim da ćemo imati jednog visokorangiranog predstavnika EU koji će nešto još jednom probati, htjeli su to i Amerikanci pa su odustali, jer su vidjeli da nije realno. Moglo bi pod uticajem Plenkovića koji ima dobre veze u EU doći do razgovora, naravno, uzalud. Pokvarena je atmosfera, Čović je odlascima u Banju Luku, okretanjem HDZ-a protiv Inzka i Zakona o zabrani negiranja genocida pokvario odnose tako da to u ovome času nije realno, kazao je Izetbegović.
Podsjećamo da će se, prema odluci Centralne izborne komisije, opći izbori u BiH održati u oktobru, a predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH Alma Čolo (SDA) smatra da je upravo zbog toga kasno za izmjene.
- Nije u skladu sa demokratskim standardima mijenjati izborni zakon u godini u kojoj se održavaju izbori, a pogotovo ne nakon donošenja odluke o njihovom raspisivanju. Tada se oni moraju održati po pravilima koja važe u trenutku njihovog raspisivanja, kaže nam Čolo.
Smatra da se odmah nakon izbora trebaju nastaviti institucionalni procesi u Parlamentu BiH s ciljem uklanjanja diskriminacije iz ustavnopravnog sistema BiH.
Sličnog stava je i politički analitičar Adnan Huskić, koji podvlači da su izbori raspisani po trenutnom zakonu.
- Da li postoji mogućnost da se interveniše u izborno zakonodavstvo, očito je još otvoreno pitanje, jer je kod nas sve tako. Ovo je država u kojoj nije uspostavljena vladavina prava i samim tim se zakoni interpretiraju po želji, kaže Huskić i dodaje da nije realno da se izmjena zakona provede u kratkom roku.
PLAN B
Siguran je da bi isti akteri koji su vodili proces, SAD i EU, mogli ponovo sve okupiti. Ipak, smatra on, sama činjenica da se ni oni sad više ne bave time ide u prilog tezi da smatraju da je kasno.
- Slijedi vjerovatno dug proces formiranja vlasti nakon izbora koji bi mogao sam po sebi biti problematičan, pa se postavlja pitanje kada bi oni mogli sjesti da se ozbiljno uhvate ukoštac sa nužnom izbornom reformom. Ako će to biti isti akteri sa istim rasporedom snaga, onda je mrka kapa po pitanju bilo kakvog suštinskog iskoraka, smatra Huskić.
Državni zastupnik iz SDP-a Saša Magazinović kaže da od promjene Izbornog zakona - nema ništa.
- Bit će pritiska da se to uradi, ali se to neće desiti. Ali, bit će opet dizanja tenzija na Izbornom zakonu BiH koji sada, kad su raspisani izbori, nema šanse da bude usvojen, smatra Magazinović, napominjući da HDZBiH ima plan B.
- A to je učešće na izborima i blokada poslije, ucjena da se neće formirati vlast ni konstituirati parlamenti dok se ne promijene zakoni koje oni žele, zaključio je.
