Zbog sporosti u unosu podataka opštinskih i gradskih izbornih komisija u jedinstveni informativni sistem, CIK nije bio u situaciji da prezentira podatke za državni, entitetske i kantonalne parlamente.
Prije CIK-ove objave, pobjede u borbi za Predsjedništvo BiH proglasili su Denis Bećirović (Ujedinjeni za slobodnu BiH), Željka Cvijanović (SNSD) i Željko Komšić (DF) koji je, zbog tromosti i sporog rada CIK-a, po njihovim podacima u zaostatku za Borjanom Krišto iz HDZ-a BiH.
Zbog sporosti u unosu podataka opštinskih i gradskih izbornih komisija u jedinstveni informativni sistem, CIK nije u situaciji da prezentira podatke za Parlamentarnu skupštinu BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH, Narodnu skupštinu RS-a i kantonalne skupštine, navela je agencija Fena.
Kako je sinoć kazao predsjednik CIK-a Suad Arnautović, za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda tada je bilo obrađeno 1.816 biračkih mjesta ili 54,83 posto. Bećirović je osvojio 55,87, Bakir Izetbegović (SDA) 39,31, a Mirsad Hadžikadić (Platforma za progres) 4,91 posto glasova.
“Pobijedili smo. Ubjedljivo smo pobijedili i ujedinjena opozicija ima člana Predsjedništva BiH koji ima najviše glasova. Hvala svima koji su glasali za mene. Hvala i onima koji nisu. Sve je to dio demokratije u BiH”, naveo je Bećirović.
Za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda obrađeno je 1.816 biračkih mjesta ili 54,73 posto. Po CIK-ovim podacima Krišto je osvojila je 51,36, a Komšić 48,64 posto glasova.
Komšić je na konferenciji za medije ocijenio da ovaj izborni uspjeh smatra rezultatom kampanje zasnovane na korektnosti, a nikako na bahatosti prema političkim protivnicima, grubosti i prljavosti.
Za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda na obrađenih 39,57 posto biračkih mjesta, Cvijanović je osvojila 51,65 , a Mirko Šarović (SDS) 36,83 posto.
Kada je riječ o izboru predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, u ranim jutarnjim satima ponedjeljka pobjedu je proglasila Jelena Trivić iz PDP-a, dok Milorad Dodik iz SNSD-a nije želio ići toliko daleko već je naveo kako ima nedostižnu prednost u odnosu na protivnicu.
Iznio je podatak da je trenutno ima 235.632 osvojenih glasova, dok Trivić ima 209.167 što je, kako kaže, apsolutno nedostižna razlika za preostali dio listića, odnosno oko 140.000 neprebrojanih glasova, ali da ne želi da se spekulira “jer je dovoljno ozbiljan da sačeka cjelokupne rezultate”.
Schmidt nametnuo izmjene
Netom nakon zatvaranja birališta, visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona u BiH, te Ustava bh. entiteta Federacija BiH.
Kazao je kako “smo previše vremena potrošili neophodnim zakonodavnim ili izvršnim odlukama, kojima nedostaje transparentnost ili se one jednostavno blokiraju ili ne provode. Za sudbinu ove zemlje bitno je da više ne bude blokada, zbog čega sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija BiH”.
Kako je kazao, izmjene koje je nametnuo neće se odraziti na izbore, a osigurat će građanima da se njihov glas čuje i da ih zaista predstavljaju oni koji su izabrali. Naime, one se odnose na postizborne pregovore o stranačkim koalicijama, te uspostavljanje indirektno izabranih tijela.
“Da budem jasan, ovo ne može biti velika reforma Izbornog zakona koja je neophodna i o kojoj se naširoko priča. Preporučujem da se ove dvije stvari posmatraju odvojeno. Posao tek treba da se obavi i ja sam spreman odraditi svoj dio kako bih to podržao. Moje odluke će pomoći da ova država bude u stanju pripremiti ove razgovore na demokratski način i da daju rezultate”, poručio je visoki predstavnik.
Prema njegovim riječima, odlukama se uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH. Mnoge procedure su pojednostavljene, uvedeni su rokovi i postoje posljedice u slučaju njihovog ignorisanja.
Izvor: Agencije
