Iz Transparency Internationala ističu da ključni problem zloupotrebe javnih resursa leži u jednokratnim donacijama i predizbornim javnim radovima.
Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, 27. jula je donio Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, a članom 7.2a definisano je da je nosiocima izvršne funkcije i nosiocima mandata zabranjena zloupotreba javnih sredstava definisana kroz pet tačaka, a uključuje i korištenje sredstava javnih ustanova i organa za izbornu kampanju, te korištenje sredstava prevoza u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili općinskih organa i organizacija bez naknade ili po sniženim naknadama za aktivnosti kampanje. Iako izborna kampanja zvanično počinje 2. septembra, svjedočimo da je ona uveliko u toku.
HILJADE SLUČAJEVA
Srđan Traljić, menadžer za odnose sa javnošću u TIBiH, napominje da zloupotreba javnih resursa nije bila regulisana Izbornim zakonom BiH i da je funkcionerima bilo dozvoljeno da zloupotrebljavaju javne resurse na sve načine.
- Radili smo terenski monitoring 2020. za lokalne izbore i zabilježili smo oko 2.400 slučajeva koji se mogu okarakterisati kao zloupotreba javnih resursa - od intenziviranja javnih radova gdje političke partije promovišu sebe, do povećanja javne potrošnje i jednokratnih davanja pred izbore. Što se tiče nametnutih izmjena, TI je osudio i nametanje i sam postupak, ali i rješenja koja su usvojena. Prilično je generalno definisan pojam zloupotrebe javnih resursa i ovaj član se odnosi samo na nosioce izvršnih funkcija, a ne na sve. U drugim dijelovima zakona, gdje se pominje zloupotreba, ona nije ograničena samo na nosioce izvršnih funkcija, tako da je konfuzno kako će to CIK tumačiti, govori Traljić.
Upozorava da je neke odredbe, poput uključivanja državnih službenika, koji su podređeni kandidatu u obavljanju poslova tokom radnog vremena, u promociju kandidata ili političkih subjekata, teško dokazati.
- Zabranjeno je i korišćenje sredstava komunikacije javnih preduzeća i institucija za izbornu kampanju i službenih automobila, osim za štićene ličnosti, što znači da većinu nećemo pokriti. Međutim, ključna je javna potrošnja, a ove izmjene i dopune ne tiču se uopšte javne potrošnje. Prvi mjesec bilo je oko 240 miliona KM vrijednih javnih radova koji su počeli ili završili u ovom periodu i to je više nego u drugom i trećem kvartalu prošle godine. Stav TI-ja je da je ključni problem zloupotrebe javnih resursa upravo u tim radovima i u jednokratnim donacijama, smatra Traljić.
