Država u blokadi, a međunarodni dužnosnici pišu pisma i nude nagodbe. Piše i Dragan Čović. Upozorava međunarodne dužnosnike kako se Bosna i Hercegovina nalazi u najvećoj krizi u svojoj postdejtonskoj historiji.
U pismu visoki predstavnik Christian Schmidt navodi kako je uloga Parlamenta kao političkog predstavničkog tijela da pokuša donijeti vlastiti zakon o zabrani negiranja genocida. U međuvremenu postojeći, kojeg je nametnuo Valentin Inzko, treba tumačiti kroz dva koncepta, odnosi se na pojedince koji su počinili ratne zločine, a ne narode ili etničke grupe u cjelini. Drugo, ne pravi razliku na osnovu etničke pripadnosti žrtve, niti između etničke pripadnosti počinitelja. Svaki novi zakon trebao bi uključiti ove koncepte, navodi visoki predstavnik u pismu parlamentarcima i dodaje:
“Bit ću spreman da ukinem postojeći Zakon kada na snagu stupi novi zakon usklađen s evropskim i međunarodnim standardima koji je usvojila Parlamentama skupština Bosne i Hercegovine. Zakon koji je donesen u julu 2021 . godine bi u tom slučaju postao suvišan i bio bi povučen. Do donošenja ovakve odluke naroda i njihovih predstavnika, postojeći Zakon ostaje na snazi u cijeloj Bosni i Hercegovini”.
Mogućnost povlačenja Inzkovog zakona, Christian Schmidt nagovijestio je i na konferenciji održanoj nakon dvodnevne sjednice Vijeća za implementaciju mira u Sarajevu, kazavši kako je već dva puta te informacije dostavio Parlamentu…
“Onda bi na taj način tim zakonom zamjenile izmjene i dopune na Krivični zakon BiH, a prednost bi dobio Zakon koji bi donio državni organ ove zemlje”, ističe Schmidt.
Kada je i s kim u dva navata razgovarao visoki predstavnik, ostalo je nepoznanica. Parlamentarci koje smo kontaktirali kažu kako je ovo prvo i jedino pismo koje je stiglo iz OHR-a. Zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH Damir Arnaut nije optimista.
“Ne govori se o Inzkovom zakonu i mijenjanju, govori se o potpuno novom zakonu u Parlamentu na kojem visoki predstavnik insistira da bude u skladu sa međunarodnim standardima – da poštuje žrtve, istinu, presude. Ukoliko se takav zakon usvoji, moguće je povlačenje Inzkovog zakona. No nisam optimta da gospoda Izetbegović, Čović i Dodik mogu doći do bilo kakvog kompromisa”, smatra Arnaut.
Zanimljivo da se u javnosti danas našlo još jedno pismo. Ovaj put Dragan Čovića adresirano na međunarodnu zajednicu u kojem piše da je na inicijativu, uz ostalo i međunarodnih predstavnika, ne navodeći kojih, preuzeo ulogu medijatora u pokušaju vraćanja srpskih predstavnika u institucije.
“Zbog toga su delegati HDZ-a u Domu naroda PSBiH podržali zaključak kojim se traži povlačenje Inzkovog zakona, što se u konačnici maliciozno predstavilo kao negiranje ili pokušaj negiranja ratnih zločina i genocida”, tvrdi Čović.
Ovu priču danas je novinarima prenio i Zoran Milanović, predsjednik RH, odgovarajući na novinarsko pitanje u vezi njegovih istupa o genocidu, ali i bošnjačkom vodstvu za koje je kazao kako su zloupotrijebili pokušaj HDZ-a da se predstavnici Srba vrate u institucije. Kao i prethodnih dana, vrh SDA nije štedio, ovaj put ni Vijeće za provedbu mira.
“Fosfornom brzinom tzv. srpska strana i HDZ optuženi da su htjeli ukinuti Inzkovu kolonijalnu odluku da je negiranje genocida kazneno djelo. Normalnom čovjeku s minimalno skepse to smrdi. ‘Ajde Srbi, ali gdje je tu HDZ, Čović? To je samoubojstvo. Istina je da su uz posredovnja i nagovaranje međunarodne zajednice, a to su ti politički direktori, ljudi koje niko ne zna, prihvatili prijedlog da tu odluku ukinu i donijeli novu istog sadržaja. Zato srpska strana, potpuno ih razumijem, ima problem s kolonijalnim upravljanjem BiH. Dakle, neki prokurator Judeje Inzko ili kako god se zove, donosi odluku snagom ustava. To ne može biti. Ideja je bila da se pokaže jednak politički stav u proceduri BiH, ne kolonijalne uprave. I tu su im hrvatski predtsavnici bili spremni dati ruke. I čim su krenuli – krivi, genocidni gadovi, žele ukinti kažnjivost negacije genocida. To me podsjeća na najniže uličarske fore”, kaže Milanović.
Podsjetimo da su Milanovićeve ranije izjave o genocidu koji je “Srebrenicu” definirao zločinom sa elementima genocida osudili su i vlast i opozicija u Hrvatskoj, ali i brojne nevladine udruge koje su podvukle da je nedopustivo prebrojavati žrtve, relativizirati genocid u Srebrenici.
O posljednjim istupima u kojima vrijeđa međunarodnu zajednicu i ponovo bošnjačke predstavnike, Andrej Plenković, hrvatki premijer kratko je kazao kako takve izjave “štete”.
“Vidim da je u top formi, da je brilijantan posljednjih dana”, kazao je Plenković koji u ponedjeljak stiže u posjetu BiH, a posjetu Travniku najavio je i Zoran Milanović.
Inače, podsjetimo da su u nekoliko navrata pojedini parlamentarci pokušali na dnevni red Paralamentarne skupštine staviti izmjene Krivičnog zakona, no nikada nije bilo većine, odnosno političke volje da se ovo pitanje uopšte otvori.
