Najava člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika da će od Centralne banke Bosne i Hercegovine zatražiti povlačenje 800 miliona maraka za robne rezerve entiteta je populizam, ocjenjuju ekonomisti, podsjećajući da je vlast tog entiteta javno preduzeće Robne rezerve odvela u stečaj.
Zvaničnim odgovorom za BHT1 iz Centralne banke razbili su sve iluzije o želji da se raspolaže poželjnim milionima te institucije.
Centralna banka Bosne i Hercegovine neće vršiti emisiju novca bez pokrića i ostat će dosljedna politici koju provodi 25 godina, poručili su iz te institucije. Čak i da se dogodilo suprotno, pa novac Centralne banke kroz robne rezerve postao raspoloživ entitetima, stanovništvo bi od toga najmanje osjetilo korist, tvrde ekonomisti.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar
"Zato što po pravilu, taj novac nikad ne završi, kao što smo vidjeli iz kredita po osnovu kovida, ne završi tamo gdje mu je smjer, namera ili želja onih koji su taj novac dali kao kredit BiH. Najčešće to završi u plaćama, odnosno kupovini nekih novih vozila za ljude uposlene u javnim sektorima."
Organizaciji zaliha robe u BiH, budući da je to jedinstveno tržište, treba pristupiti sasvim drugačije, kaže direktor Federalnih robnih rezervi. Uvjeren je da parcijalna pomoć u samo jednom dijelu države nema efekta. A, zbog visokih cijena, sada je najlošiji trenutak da se one pune.
Tončo Bavrka, ravnatelj Direkcije Robnih rezervi FBiH
"Robne zalihe se pune na sasvim drugačiji način, kad su robe najjeftinije ili kad imamo tržišni viškove, da pomognemo gospodarstvo i da budemo neka karika u svemu tome. U ovoj situaciji, ja stvarno nemam informaciju na šta bi se potrošilo 800 miliona u ovoj državi. to je meni nezamisliva cifra kojom se barata."
Šansu da se jeftino otkupe domaći tržišni viškovi hrane nastali tokom pandemije, kada je izvoz naglo stao, što su uglavnom uradile sve druge države, mi smo bahato prokockali, tvrde proizvođači.
Smail Žilić, ravnatelj mljekare "Kupres Milch"
"Govorimo o redu veličina, nekih možda 32 tone sira, što globalno, koliko BiH uveze na godišnjem nivou, nekih 80-90 miliona maraka sira nije neka cifra...dakle, 500 hiljada maraka je bio u pitanju iznos, ne da nas niko nije pomogao, na naš dopis, na našu molbu, dakle, nas tri mljekare, niko apsolutno nije ni odgovorio."
I dok je bilo načina da se osiguraju, barem zalihe hrane, sa energentima to nije bio slučaj, te se u ovoj oblasti tek očekuje neizvjesno razdoblje, vrtoglave cijene, pa i moguće nestašice.
Radovan Nikčević, ekspert za energetiku i okoliš
"Može, naravno, doći i do povećanja tražnje, što bi uzrokovalo povećanje cena. Kako će se to odraziti na životni standard građana, to sam bog zna u ovom trenutku."
Zato je i priča o aktiviranju robnih rezervi pod krinkom pomoći sve siromašnijem stanovništvu i privredi uvijek atraktivna i jedna od onih koje se olako započinju, ali nikad ne realizuju.
Srpska info
