U američkoj predsedničkoj kampanji ništa nije sigurno, osim jednog: tabor Hillary Clinton izbegava da govori o novcu koji dobija od naftne industrije. Kada ju je nedavno mlada aktivistkinja Greenpeacea optužila da dobija novac od kompanija koje proizvode fosilna goriva, Clinton je napala kampanju Berniea Sandersa, rekla im da „lažu“ i da joj je „muka od toga“.

U obrascima glasanja na obe strane Atlantika primećuje se zanimljiv fenomen: mladi ljudi glasaju upadljivo drugačije nego njihovi roditelji. I ova podela kao da je manje zasnovana na dohotku, obrazovanju ili polu, a više na pripadnosti određenoj generaciji. Postoje dobri razlozi za to. Život se promenio i starima i mladima. Ali različiti su im i prošlost i buduća perspektiva.

Ljudska (ne)kultura je kompleksan pojam i jedan od rijetkih pojmova koji je doslovno relativan. Mi kao ljudi odrasli na kulturološkom zapadu skloni smo simplifikaciji svega što vidimo, svođenja tuđih ponašanja, stavova, tradicija, svjetonazora i mišljenja na normalno ili nenormalno, odnosno na ono što mi smatramo normalnim i nenormalnim. Ipak, tako zapadnjački uzvišeni u svom mišljenju da smo u pravu, ne uzimamo u obzir da je to naše viđenje nečega kulturološki uvjetovano, jednako onako kako je kinezima u Yulinu normalno mučiti i jesti pse. Međutim, unatoč kulturološkim razlikama, dobivamo dužnost pobuniti se u ime onih koji ne mogu to sami učiniti.

Zanimljivo je kako su se svi antifašistički orijentirani političari, politički analitičari, novinari i politički komentatori, osim ipak rijetkih, oduševili predsjedničinom nedvosmislenom osudom tzv. NDH i zločinačkog ustaškog režima, govoreći i pišući o tome kao da se ne radi o iznuđenom potezu, već o predsjednici RH kao uvjerenoj antifašistkinji.

Povremene rasprave, pa i žestoke prepirke o prirodi bosanskohercegovačkog društva, u kojima se ono ljulja između svoje evropske pripadnosti i vjerskih dogmi i zabrana, rasplamsavaju se sa gotovo svakim pokušajem izbora između te dvije krajnosti ili pokušajem njihovog pomirenja i koegzistencije.

Za uspehe ili dostignuća uglavnom su zaslužni trud i upornost, međutim, presudnu ulogu za to kakvi želimo da budemo, čime u životu da se bavimo i šta da postignemo nekada mogu imati i osobe na koje se ugledamo, idoli. Sledeći njihov primer menjamo svoje navike, uverenja i ponašanje.

Konačno oslobođenje grada izvele su jedinice Desete krajiške udarne divizije, 22. aprila 1945. godine. 

Na panelu „Otpor i alternative mjerama štednje na lokalnoj razini“ govornici iz različitih zemalja Europske unije usporedili su vlastita iskustva u grassroots i političkoj borbi, ne bi li iz različitih iskustava izvukli zajednička ishodišta za podizanje borbe na višu, institucionalnu razinu.

Ljudska je priroda često sakrivena; ponekad sa­vladana, rijetko kad ugušena. Sila prirodu čini samo još silovitijom; pouka i razgovor čine je manje nametljivom; samo navika mijenja i pokorava prirodu.

Tradicije govore da ljudska psiha ima specifičnu sposobnost koju ne posjeduje ni jedno drugo živo biće, a to je sposobnost uzdizanja svijesti iznad ograničenosti materijalnog svijeta i uspostavljanje kontakta s duhovnim dimenzijama. Ta psihička sposobnost, danas jednostavno nazvana maštom, nekada se smatrala magijskim procesom.

Nedavno je francuski parlament izglasao novi zakon o prostituciji, čime je Francuska postala peta zemlja u Europi koja kažnjava klijenta. Taj model regulacije prostitucije, koji je prva uspostavila Švedska, utemeljen je na shvaćanju prostitucije kao nasilja nad ženama. Dok velik broj (radikalnih) feministkinja podržava ovaj model, postoji i drugo feminističko stajalište o prostituciji.

Tumačenja ove pojave su brojna. Kreću se od onih magijskih i demonskih predskazanja pa sve do proživljavaja onoga što smo sanjali. Simptomi su isti. Stvarnost se malo poljulja i pred očima nam se odvija dobro znana scena. Sve je to poznato, ali ne znamo odakle i od kada.