fbpx

Šta je to Globalni jug?

Šta je to Globalni jug?

Foto: Shutterstock

U nedostatku alternative, političari i novinari će najvjerovatnije nastaviti da koriste izraz „Globalni jug“. Ipak, svako ko je zainteresovan za tačniji opis svijeta trebalo bi da bude oprezan prema tom pogrešnom terminu koji unosi zabunu

U naše dane često se koristi termin “Globalni jug”. Na primjer, neki komentatori upozoravaju da izraelska invazija na sektor Gaza „otuđuje zemlje Globalnog juga“, a često čujemo i da zemlje na Globalnom jugu žele prekid vatre u Ukrajini. Ali, šta ljudi imaju u vidu kada koriste ovaj termin?

Geografski, on se odnosi na 32 zemlje koje se prostiru ispod ekvatora (na južnoj polulopti), što ih razlikuje od 54 zemlje koje se u cjelini nalaze sjeverno od njega. Ipak, termin često pogrešno koriste u svojstvu kraktog naziva za globalnu većinu, iako većina svjetskog stanovništva živi iznad ekvatora (a tamo se nalazi i glavni dio svjetske kopnene mase). Na primjer, često čujemo da su Indija, najgušće naseljena zemlja na svijetu, i Kina, druga po broju stanovnika, konkurenti za ulogu lidera Globalnog juga. S tim ciljem su obje zemlje nedavno održale diplomatske konferencije. Ipak, obje se nalaze u sjevernoj hemisferi.

U skladu s tim, ovaj je termin više politički slogan, nego tačan opis svijeta. I u tom je smislu, po svemu sudeći, dobio popularnost, ispunjavajući ulogu eufemizma za zamjenu manje prihvatljivih termina. U vrijeme Hladnog rata govorilo se da zemlje koje nisu u američkom ili sovjetskom bloku pripadaju “Trećem svijetu”. Godine 1955. u indonezijskom Bandungu nesvrstane zemlje su održale svoju konferenciju i do danas 120 zemalja čini oslabljeni Pokret nesvrstanih.

Nakon kraha Svojetskog Saveza 1991. godine, ideja nesvrstavanja "Trećeg svijeta" je umnogome uzgubila smisao. Neko vrijeme bilo je prihvaćeno da se govori o “manje razvijenim zemljama”. Ali taj termin imao je unižavajuću nijansu, pa su ubrzo počeli da ih nazivaju “zemljama u razvoju”.

I sa tim terminom ima problema (zato što se ne razvijaju sve zemlje sa niskim dohotkom), ali on se pokazao korisnim u kontekstu diplomatije UN. “Grupa 77” (G77) sada broji 135 zemalja i bavi se unapređenjem njihovih ekonomskih interesa. Ali van konteksta UN među tim zemljama suviše je mnogo razlika da bi njihova organizacija mogla da igra koliko-toliko značajnu ulogu.

Postoji i drugi čudan termin, koji je postao moderan - "emerging markets" ("nova tržišta" ili "zemlje sa novom tržišnom ekonomijom"). On se koristi za zemlje kao što su Indija, Meksiko, Rusija, Pakistan, Saudijska Arabija, Kina, Brazil i još neke. Džim O'Nil, tada generalni direktor u Goldman Sachsu, osmislio je 2001. godine skraćenicu BRIK za članak u kome je Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu nazvao zemljama sa novom trišnom ekonomijom koje imaju visok potencijal za rast. Iako se O'Nil bavio analizom investicija, neki politički lideri, a među njima i predsjednik Rusije Vladimir Putin, uhvatili su se za ideju takve grupe zemalja kao za potencijalnu diplomatsku platformu za suprotstavljanje globalnom uticaju Amerike.

Nakon serije uvodnih susreta, 2009. godine održan je prvi samit BRIK-a u Jekaterinburgu, Rusija. A već sljedeće godine grupi se pridružila Južnoafrička Republika, pa je dobila ime BRIKS. U avgustu prošle godine na 15. samitu BRIKS-a predsjednik Južnoafričke Republike Siril Ramafosa objavio je da šest zemalja sa novom tržišnom ekonomijom (Argentina, Egipat, Etiopija, Iran, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati) ulaze u blok od 1. januara 2024.

Otkako je BRIKS organ koji održava konferencije, često ga doživljavaju kao predstavnika Globalnog juga. Pa ipak, Brazil i Južnoafrička Republika (a sada i Argentina) jedine su članice grupe sa južne hemisfere. A u svojstvu političke zamjene "Trećeg svijeta" grupa BRIKS prilično je ograničena kako konceptualno, tako i organizaciono. Iako su neke članice demokratske zemlje, većina njih su autoritativne, a mnoge su i u međusobnom konfliktu.

Na primjer, Indija i Kina imaju spornu granicu na Himalajima; Etiopija i Egipat su u sporu oko vodnih resursa rijeke Nil; Saudijska Arabija i Iran se takmiče za strateško rivalstvo u Persijskom zalivu. Osim toga, učešće Rusije čini smiješnim pretenzije te grupe da predstavlja Globalni jug.

Glavna vrijednost ovog termina je - diplomatska. Iako je Kina zemlja sa srednjih dohotkom, ona se nalazi na sjevernoj polulopti i konkurent je Sjedinjenim Državama po pitanju uticaja u svijetu, ona voli da se predstavlja kao zemlja u razvoju koja igra važnu ulogu unutar Globalnog juga. U razgovorima sa kineskim naučnikom tokom nedavne posjete Pekingu otkrio sam da među njima postoje neslaganja. Jedni smatraju taj termin korisnim političkim instrumentom, dok drugi misle da bi preciznija terminologija bila podjela svijeta na zemlje s visokimm srednjim ili niskim dohotkom. Uostalom, čak i da te tako, nemaju sve zemlje sa niskim dohotkom jednake interese ili prioritete. Na primjer, Somalija i Honduras imaju potpuno različite probleme.

Novinarima i političarima termini kao što je "zemlje sa srednjim i niskim dohotkom" nisu baš laki za izgovaranje i ne izgledaju naročito dobro u naslovima. Težeći ka alternativnom kratkom nazivu oni će i dalje koristiti izraz "Globalni jug". Ali onaj ko je zainteresovan za tačniji opis svijeta, mora se pažljivo odnositi prema ovom terminu koji dovodi u zabludu.

Autor: Džozef S. Naj, profesor na Univerzitetu Harvard/ Project Syndicate

Vijesti.me