Ekonomski rast BiH je ispod mogućnosti zemlje, što otežava smanjenje stope nezaposlenosti, dok česti zastoji političke prirode sprečavaju sprovođenje strukturalnih reformi s kojima se ionako kasni, navela je Evropska komisija u Pregledu sprovođenja ekonomskih reformi za zemlje zapadnog Balkana i Turske.
Članci
Tata, mama i dvoje vesele dječice kroz veliki i klimatizovani šoping centar nose kese različitih robnih marki, ližu sladoled, djeluju zadovoljno i opušteno.
Poslovni ambijent u poreskim rajevima toliko je povoljan da kompanije koje tamo posluju ostvaruju rezultate koji se, u najmanju ruku, moraju nazvati čudesnim. Deset najvećih evropskih banaka je, recimo, sa samo 30 zaposlenih na Kajmanskim ostrvima uspelo da na promet vredan 113 miliona evra ostvari profit od čak 189 miliona evra, a da na ime poreza ne plati – ništa! Kako su to uspeli?
Vest da je od početka godine do aprila zatvoreno gotovo 2900 prodavnica u SAD, tek je kap u moru alarmantnih analiza i prognoza da je maloprodajnim objektima i tržnim centrima „odzvonilo“ zbog sve veće popularnosti kupovine preko interneta. Nasuprot tome, iznose se podaci prema kojima su troškovi online trgovine veći nego kada je reč o klasičnoj prodaji, te da prelazak na digitalizaciju zahteva vrlo pažljive analize, posebno kada je reč o „skrivenim“ troškovima kroz dodatna ulaganja.
Vjerojatno jedan od najrasprostranjenih stavova u hrvatskom javnom prostoru je onaj o neminovnoj blagodati slobodnog tržišta za ekonomski razvoj zemlje. Iako ekonomska stvarnost već niz godina uvjerljivo opovrgava taj stav, on i dalje tvrdoglavo dominira. Ako već sadašnjost i neposredno iskustvo ne pomažu, okrenimo se malo povijesti razvoja tržišta i ulozi protekcionizma.
Projekcije pokazuju da po svim ključnim ekonomskim parametrima, globalna privredna moć definitivno menja vlasnike, odnosno da će najbrže rastuće zemlje u razvoju do 2050. učestvovati u svetskom BDP sa približno 50 odsto, dok će učešće zemalja G7 opasti na tek nešto više od 20 odsto. Kompanije koje odustanu od poslovanja na tržištima u razvoju, zbog kratkoročnih političkih i ekonomskih nestabilnosti koje prate jačanje njihovih ekonomija, propustiće najbitniji izvor globalnog privrednog rasta do 2050 godine, poručuje se u najnovijem izveštaju kompanije PwC o dugoročnim promenama u svetskoj ekonomiji.
Finansijski kolaps regionalnog giganta, hrvatskog Agrokora, pod teretom dugova i nije baš bio potpuno iznenađenje, ali otkriće da su među glavnim povjeriocima ruske banke predstavljalo je šok za mnoge koji su podložni stereotipima o sferama ruskog uticaja na Balkanu, ali i u Evropi. Hrvatska nije jedina članica EU i NATO za koju se pokazalo da joj se ne gade milijarde eura ruskog porijekla, o čemu mogu posvjedočiti i mnogo starije članice kao Mađarska, a pre svih – Njemačka.
"Za proteklih mesec ili dva, stalno sam ponavljao da je usporavanje kreditnog impulsa koji je pokrenula Kina apsolutno od ključnog značaja za budućnost globalnih tržišta", Stin Jakobsen, glavni ekonomista Sakso banke.
U analizi koju je napravio Eurostat, mladi roditeljski dom najranije napuštaju u Švedskoj sa 19,7 i u Danskoj sa 21 godinom, dok sa roditeljima najduže ostaju mladi u Hrvatskoj do 31,4 godine
Slovenski mediji navode da bi prva faza prodaje mogla biti okončana sredinom godine.
Ukupno ostvareni prihodi preduzeća u BiH u prošloj godini dostigli su cifru od 64,6 milijardi KM, što je za 3,13 odsto manje nego u 2015. godini, pokazuje istraživanje koje je sproveo portal Akta.ba, a na osnovu finansijskih pokazatelja dobijenih od strane nadležnih agencija.
Hrvatska agencija za nadzor finansijskih usluga /HANFA/ danas je privremeno obustavila trgovanje dionicama osam “Agrokorovih” firmi na Zagrebačkoj berzi, pa se do 15. maja neće trgovati dionicama “Leda”, “Belja”, “PIK-a Vinkovci”, “Tiska”, “Vupika”, “Zvijezde”, “Žitnjaka” i “Jamnice”.
Svaki ekonomist i konzultant sada je otomanski povjerenik za spas Agrokora. Prevladava rasprava o dvije stvari. Prva je “nulta točka” gdje svaki ubaci neki svoj dodatak nepoznatim početnim uvjetima (ne znamo dugove, ne znamo odnose, ne znamo vlasnike, ne znamo implikacije zakona itd.). Druga su preporuke “prvog koraka”, odnosno što treba prvo napraviti (osigurati pune police, pogodovati malima, konsolidirati financije, odgoditi naplate, dogovoriti novi kredit). Recepata foteljskih kibica je na pretek. Tome nemam što dodati jer se time bave kompetentniji i hrabriji od mene.