Eichelmann: Neretva – najugroženija rijeka Evrope

Foto: Vladimir Tadić / Centar za životnu sredinu 

„Neretva je čak i u evropskom kontekstu jedna od najvrednijih rijeka kontinenta“, kaže za Naratorium Ulrich Eichelmann, direktor međunarodne organizacije RiverWatch sa sjedištem u Beču. Ova organizacija se bavi zaštitom rijeka.

Eichelmann je nedavno obilazio dolinu rijeku Neretve. Došao je sa novinarima iz Njemačke da im pokaže ljepote ove rijeke i prijetnje koje su se pojavile – izgradnja hidroelektrane Ulog i projekat Gornji horizonti.

„U posljednjih 11 godina mnogo puta sam bio u Bosni i Hercegovini, najviše puta u obilasku Neretve, ali također i Drine, Une… poznate su mi mnoge rijeke u Bosni“, napominje na početku razgovora.

Neretva je posebna jer je, kaže, “veoma raznolika. Naprimjer, imate nekoliko vrsta pastrmke, mekousnu pastrmku, jadransku pastrmku i glavaticu. To je mnogo, jer u ostatku Evrope ima samo potočna pastrmka. Također, tu su i druge vrste. Istovremeno, nažalost, to je vjerovatno najugroženija rijeka Evrope u ovom trenutku.“

Podsjetio je na brojne hidroenergetske projekte koji odavno ugrožavaju ekosisteme povezane sa rijekom, od konvencionalnih hidroelektrana, preko malih hidroelektrana na njenim pritokama, projekta Gornja Neretva, pa sve do trenutne izgradnje hidroelektrane Ulog i projekta Gornji horizonti. Prilikom obilaska Neretve kod mjesta Ulog u Republici Srpskoj, njegova ekipa je svjedočila pomoru ribe nizvodno od hidroelektrane koja se trenutno gradi.

„Išli smo u Ulog na mjesto gdje se gradi hidroelektrana, nizvodno sam želio pokazati njemačkom novinaru prelijepo mjesto koje poznajem, stijenu iznad kanjona Neretve, mjesto na kojem sam mnogo puta ranije bio. To je nevjerovatno, prelijepo mjesto, ali kada smo došli tamo, bilo je suprotno tome. Izgledalo je kao kanal za otpadne vode, voda je bila potpuno siva, smrdilo je i mogle su se vidjeti alge u plićaku, što je znak da se to događa već sedmicama. Ribari su pronašli dosta mrtve ribe u tom dijelu. Sve smo snimili kako bismo podigli svijest o ovom problemu. U jednu ruku to pokazuje kako rijekama šteti i sama izgradnja brana. Nemojte me pogrešno shvatiti, ali ljudi vide štetu zahvaljujući boji rijeke. Uobičajeno, uticaj je mnogo veći, ali ga ne vidite jer je voda još uvijek bistra i ljudi ne mogu primijetiti štetu. Ali ovo je jasan znak“, upozorava Eichelmann.

Najavio je i da bi se protiv Bosne i Hercegovine mogao otvoriti novi slučaj zbog ovog projekta.

„EFT, kompanija Vuka Hamovića, koja je glavni investitor u ovom projektu i čije je sjedište u Kalinoviku, mora zaustaviti izgradnju… Što se mene tiče, oni bi morali zaustaviti izgradnju potpuno, slijedeći Bernsku konvencija. Ubijeđeni smo da će vrlo brzo Energetska zajednica otvoriti slučaj protiv Bosne i Hercegovine zbog hidroelektrane Ulog i projekta Gornja Neretva. Tokom jeseni je premalo vode u rijeci, prirodno. Možete lako pregaziti rijeku i kada istovremeno vršite radove i zagađujete, to je opasno. Kada biste imali deset puta više vode, kao u junu, onda to ne bi bilo tako opasno“, objašnjava kako je došlo do pomora.

Na naše pitanje da li je moguće zaustaviti projekt Gornji horizonti, odgovara optimističnim primjerom.

„Uvijek može biti zaustavljen, sve dok ne počne sa radom. Čuda su moguća, iako se ne dešavaju svaki dan. Austrija, gdje ja živim, dobar je primjer. Kasnih sedamdesetih, Austrija je izgradila nukleranu elektranu. Izgrađena je u potpunosti. Onda su, zbog političkih pritisaka, pitali Austrijance da li žele nuklearnu elektranu. Protiv nuklearne elektrane je glasalo 50,5 posto stanovnika. Elektrana je i dalje tu, ali nikada nije bila u funkciji. Dakle, uvijek postoji nada dok se pogon ne pusti u rad.“

Projekat Gornji horizonti je stari projekat, još iz vremena Jugoslavije i njime se želio iskoristiti hidro potencijal Dabarskog, Nevesinjskog i Gatačkog polja. U to vrijeme nije postojala izražena ekološka svijest i nije bilo dovoljno znanja o tome šta će se desiti ako se on realizira, objašnjava direktor RiverWatcha. Međutim, u posljednjih nekoliko godina Republika Srpska je oživjela taj projekt koji će, ako se dovrši, uništiti sliv rijeke Neretve.

„Sada rade između Dabarskog i Nevesinjskog polja, izgradnja je u toku. Ako bi zaustavili radove u Nevesinjskom polju, onda bi cijeli projekat Gornji horizonti propao, zato što su Nevesinjsko polje i rijeka Zalomka, odnosno izgradnja brane na njoj, srž ovog projekta. Zbog toga će i preusmjeriti vodu iz Gatačkog polja, koje je na višoj nadmorskoj visini, prema Nevesinju. Ako bismo uspjeli zaustaviti izgradnju brane na Zalomki, cijeli projekat postaje upitan. Gradi se uz pomoć kineskih kredita, u Dabarskom polju možete vidjeti da su sve table na kineskom – ‘Kina donosi energiju’ i slični slogani. To je nesretna kombinacija, Republika Srpska i Kina, s tim se suočavamo na više mjesta. Problem je, kako ja to vidim, poput onog u Ulogu: Izgrađeno je u Republici Srpskoj, ali negativni uticaj se odražava i na Federaciju“, primjećuje on.

Pitamo Eichelmanna šta će se desiti ako se projekat ipak realizira, šta će to značiti za stanovnike doline Neretve i njenih pritoka.

„Potpuno bi promijenio ono što nam je danas poznato. Mislim da je mnogim ljudima to teško shvatiti: Zalomka, Dabarsko polje i druga polja su povezani sa Bregavom. Iako teku kao ponornice, dio su sliva Neretve i ovaj sistem kraških polja postoji samo na Balkanu… Ako pobijede i izgrade branu, Buna, Bunica, Bregava i Hutovo blato nizvodno – a sve ovise o kraškim poljima – blokiranjem ponora u kraškim poljima uticaj bi bio ogroman. U Blagaju bi, naprimjer, bilo mnogo manje vode, niko ne zna koliko manje, mogla bi potpuno presušiti, jer niko ne može predvidjeti uticaj u kraškim poljima. Ovi kraški ponori su nepredvidivi jer mali zemljotres ili prirodni hemijski proces ispod površine zemlje može potpuno promijeniti podzemni tok rijeke.“

Eichelmann kaže da nije siguran da će projekat funkcionisati u tehničkom smislu, jer će biti sve manje i manje padavina, s ozbiljnim sušama kada će u Zalomki biti značajno manje vode.

Umjesto da se gornji tok Neretve pretvori u ekološku katastrofu, dodaje on, bolje bi bilo da se ovo područje proglasi nacionalnim parkom, što njegova organizacija RiverWatch pokušava izlobirati.

Video intervju sa Ulrichom Eichelmannom je dostupan na engleskom jeziku.

Izvor Naratorium