fbpx

Zašto su ljudska prava „nestala“ iz evropskih integracija?

Zašto su ljudska prava „nestala“ iz evropskih integracija?

"Prebrzo napredovanje u procesu EU integracija može uzrokovati da preskočimo važne korake, a političari dobiju poruku ili signal od Evropske komisije da je to dovoljno. To je situacija koju je teško, ili gotovo nemoguće, popraviti nakon ulaska u EU ili pak dobijanja statusa, što vrlo lako mogu biti više političke, a manje odluke zasnovane na stvarno ostvarenim rezultatima."

Piše: Slađan Tomić

„Historijski dan za Bosnu i Hercegovinu“, ovom rečenicom mnogi bosanskohercegovački političari poslali su poruku javnosti nakon što je Evropsko vijeće u četvrtak dalo zeleno svjetlo za početak pregovora BiH sa Evropskom unijom.

Političari na vlasti zadovoljno trljaju ruke i kupe zasluge zbog „reformi“ koje u svakodnevnom životu i nisu toliko vidljive. Od četiri obaveze nakon Izvještaja Evropske komisije iz novembra 2023. ispunjene su tri (Sporazum sa Frontexom, Zakon o sprečavanju sukoba interesa, Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma), dok Zakon o sudovima nije usvojen.

Nijedna od prioritetnih obaveza ne tiče se ljudskih prava, pa je pitanje zašto EU ne insistira na tim prioritetima.

Naredni krupni korak na EU putu je usvajanje pregovaračkog okvira, ali preduslov za to je ispunjavanje preporučenih koraka iz oktobra 2022, koji su navedeni i u Izvještaju za 2024, ali bez eksplicitnog insistiranja na poštivanju ljudskih prava.  Kada BiH krene otvarati prva poglavlja tada će na red doći i ljudska prava. Klaster koji obuhvata ljudska prava otvara se prvi, a zatvara posljednji.

Do tada, ljudska prava na čekanju, mada se u svakom dosadašnjem izvještaju Evropske komisije pominju brojni problemi sa poštivanjem ljudskih prava.

Novinarka Rubina Čengić za Newipe kaže da su teme ljudskih prava ispod radara zato što se o njima generalno malo govori, u uslovima EU nisu naglašene i istaknute nego su “ušuškane” u neke grupne ciljeve.

-No one će sigurno doći na dnevni red, jednom, u okviru nekog poglavlja. Ali nisam sigurna u kom pravcu će se rješavati jer to je ipak “plijen” lokalnih vlasti, nisu pitanja na državnom nivou – kaže Čengić.

U ranijim izvještajima Evropske komisije o ljudskim pravima se govorilo puno detaljnije, navedeno je kako se mora raditi na unapređenju prava Roma, LGBT osoba, žena, ukidanju prakse „dvije škole pod jednim krovom“… No, od novembra 2023. o ovim se stvarima ne govori ni u Sarajevu ni u Briselu.

Čengić kaže kako nije sigurna da je državni nivo spreman da se bavi pitanjima dvije škole pod jednim krovom ili pitanjima jezika jer to je ratni/politički plijen političkih partija kojim oni drže palice moći na nižim nivoima vlasti.

-Podsjetiću da se za dvije škole pod jednim krovom kaže da su one rezultat volje roditelja, a ne politike i ne bih bila iznenađena da neko to EU podmetne kao demokratiju iako su iz OSCE-a i drugih međunarodnih organizacija jasno rekli da je to segregacija. Ova vlast, ove političke partije koje sada imamo, ovi “politički autoriteti” to ne žele rješavati, njima je EU bitna, bar meni tako izgleda, samo da kažu da su baš oni to postigli i da pričaju o milijardama koje “mogu povući”. No put BiH ka EU će biti dug i ima vremena da se mnogo toga promijeni, pa i političari, ko zna – kaže Čengić.

Leila Bičakčić, direktorica Centra za istraživačko novinarstvo, koji je dio Inicijative za monitoring evropskih integracija BiH na pitanje koliko BiH može napredovati na polju ljudskih prava odgovara da za početak svi mi kao građani ne smijemo dozvoliti ispunjavanjem pukog minimuma.

-Proces EU integracija, naročito u segmentu ljudskih prava, treba posmatrati kao proces u kome će se jačati institucije, zakonski okvir i praksa, nikako kao konačni cilj nakog kojeg će se njihovo poštovanje podrazumijevati. Prebrzo napredovanje u procesu EU integracija može uzrokovati da preskočimo važne korake, a političari dobiju poruku ili signal od Evropske komisije da je to dovoljno. To je situacija koju je teško, ili gotovo nemoguće, popraviti nakon ulaska u EU ili pak dobijanja statusa, što vrlo lako mogu biti više političke, a manje odluke zasnovane na stvarno ostvarenim rezultatima – kaže Bičakčić.

Nijedan od usvojenih „EU zakona“ nije se ticao ljudskih prava, pa  je pitanje da li bh. političare uopšte interesuju ljudska prava. Za Bičakčić je interes domaćih, ali i političara iz regije, za ljudska prava ograničen do nivou njihove političke valorizacije.

-Sa druge strane, jako rijetko smo tokom političkih kampanja imali prilke da vidimo ili čujemo kako oni koji se kandiduju za naše predstavnike, planiraju da se bave ljudskim pravima. U društvima koja se na dnevnoj osnovu suočavaju sa ekonomskim izazovima, pitanje ljudskih prava nije najčešće visoko na listi javne diskusije, gdje se najćešće nađe tek onda kada imamo dovoljno ozbiljan incident da je pokrene. Upravo zbog toga je važan proces EU integrcija koji će od političara tražiti da se i ta pitanja vrate na dnevnu agendu, ukoliko želimo da ispunimo makar i onaj minimum o kome smo pričali. Sve preko toga je na građanima i civilnom društvu, da traže i izbore se da se i njihov glas čuje. U zemljama poput BiH ljudska prava nisu garantovana, već se za njihovo poštovanje moramo izboriti – dodaje Bičakčić.

Advokatica Emina Zahirović Pintarić za Newipe kaže da su prava LGBT osoba, aktivista i ranjivih grupa dio EU integracija i obuhvaćena su ključnim prioritetom 13, Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTIQ osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražilaca azila, kao i raseljenih lica i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. BiH de jure radi na ovim pitanjima, ali ne i dovoljno.

Formalno-pravno, BiH polako usklađuje svoje zakonodavstvo sa ovim prioritetom (zakon o zabrani diskriminacije, krivična zakonodavstva i slično), međutim implementacija u praksi nije zadovoljavajuća. Vijeće ministara je u julu 2022. godine usvojilo Akcioni plan o pravima lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer (LGBTIQ) osoba (LGBTIQ) koji je napravljen 2020. godine. Za postizanje njegovih ciljeva potreban je aktivan i uporan angažman. Iako je zakonodavstvo usklađeno i uključuje odredbe o zločinima iz mržnje na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, efikasna primjena odredaba krivičnog zakona kroz procesuiranje zločina iz mržnje i govora mržnje prema LGBTIQ osobama i dalje je nedovoljna – kaže Zahirović-Pintarić.

Dodaje i da nisu preduzeti nikakvi koraci da se priznaju i osiguraju socijalna i ekonomska prava istopolnih parova, uključujući pravo na porodični život.

-Društvena uključenost interseksualnih i transrodnih osoba, koje su i dalje posebno marginalizovane, tek treba da se poboljša. U martu 2023. lokalna policija zabranila je LGBTIQ paradu ponosa u Banjoj Luci i nije zaštitila aktiviste od fizičkih napada, niti su počinioci procesuirani. Štetni komentari visokih političara i javnih ličnosti protiv LGBTIQ zajednice doprinijeli su ovom razvoju događaja – podsjeća Zahirović-Pintarić.

Na pitanje koliko je država spremna raditi na ovim poljima i je li svaka „reforma“ dobra, Zahirović-Pintarić odgovara: „Mislim da naši zakonodavci nisu spremni da se bave ovim pitanjima i da će ih ostaviti do zadnjeg trenutka, kada više ne budu imali izbora nego da adresiraju i ovaj prioritet, ali na jedan perfidan način kao što je to učinjeno sa Zakonom o strancima, gdje smo formalno pravno ispunili tražene uslove, ali uz ozbiljno kršenje međunarodnog prava o ljudskim pravima.“

Kada će ljudska prava doći na dnevni red?

Proteklih dana i sedmica brojni zvaničnici Evropske unije hvalili su rad domaćih vlasti. Napredak je, kako kažu, za samo godinu dana veći nego u proteklih 10 godina. No, dok se ovih dana najviše govori o tehničkim detaljima, treba podsjetiti i na obaveze BiH na polju poštivanja ljudskih prava. Kada će ona doći na dnevni red pitali smo i Dragana Tileva, državnog savjetnika za evropske integracije, u Sekretarijatu za evropske integracije Vlade Sjeverne Makedonije. Kaže da su ta pitanja na dnevnom redu od samog početka.

-Sada, čim se pregovori otvore, postaće to još vidljivije, i fokus će od samog početka do kraja pregovora stalno biti na klasteru Fundamenti, gdje su sastavni dio vladavina prava. To su poglavlje 23 – Pravosuđe i fundamentalna prava, i poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost – pojašnjava Tilev.

Dodaje da će ova pitanja ostati na dnevnom redu kao prioritetna.

-U okviru Poglavlja 23 u dijelu fundamentalna prava, definirana su sva prava utvrđenja međunarodnim ugovorima u kojim Bosna i Hercegovina učestvuje ili će morati da učestvuje, a koja pokrivaju prava svakog pojedinca pripadnika manjina, uključujući i propise i mehanizmi protiv torture, zaštita ličnih podataka, pravo na slobodno izražavanje, pravo na udruživanje i protest, sloboda religije, pravo na svojinu, nediskriminacija, govor mržnje, prava lica sa invaliditetom, LGBTIQ+ osobe, jednakost i prava žena i prava djeteta, prava romske zajednice, i zaštita svih pojedinaca koji pripadaju manjinskim zajednicama – govori Tilev.

Koliko EU interesuju ljudska prava građana BiH?

Ključni napredak i reforme desile su se između dva Izvještaja Evropske komisije, onog s kraja 2023. i posljednjeg iz marta 2024. Mnogi zvaničnici EU došli su u Sarajevo pritisnuti bh. političare da rade na usvajanju zakona i reformama. No, nije bilo pritiska da se radi na povećanju stepena ostavrivanja ljudskih prava, pa je pitanje koliko su za EU bitna ljudska prava bh. građana.

Ekspert za Evropsko pravo i bivši glavni pravni savjetnik pregovaračkog tima Vlade Republike Srbije, Vladimir Međak, za Newipe kaže da je u ovom trenutku geopolitika ušla u proces odlučivanja o proširenju, pa će to dovesti i do pomjeranja fokusa pažnje EU sa standarda na geopolitičke stvari.

-Međutim ono na čemu EU ne može i ne želi da pravi ustupke je prihvatanje i poštovanje vrednosti EU (definisane članom 2 Ugovora o EU) u koje osim vladavine prava, demokratije, funkcionisanje demokratskih institucija spadaju i osnovna prava. Tu EU ne smije da pravi ustupke jer bi onda sama sebi još pojačala problem koji već sad ima sa nekim državama članicama u kojima vladavina prava i stanje ljudskih prava opada. U takvim okolnostima, manjak napretka u toj oblasti, bi vodio ka zastoju u pregovorima – mišljenja je Međak.

Tilev kaže kako su ljudska prava temelj EU pregovora i da su ona prvi i posljednji cilj.

-Možete imati i evidentirane nedoslijednosti kad započnete pregovore, no u toku pregovora sve te nedoslijednosti će morati da se eliminišu, to će biti uslov za napredak u pregovorima – kaže Tilev.

Osim pritiska iz Brisela, za pomak na polju ljudskih prava, neophodan je i pritisak javnosti, ali i profesionalnije pravosuđe.

-Veći stepen poštivanja ljudskih prava možemo očekivati kada visoki državni službenici i političari počnu odgovarati za svoje diskriminatorne izjave, kada se počne razvijati kolektivna svijest da govor mržnje i poticanje na nasilje nije isto što i sloboda govora, da tradicionalne i konzervativne vrijednosti nemaju prioritet u odnosu na ustavom zagarantovana ljudska prava. A za sve ovo nam je naravno potrebno nezavisno i efikasno pravosuđe – kaže Zahirović – Pintarić.

Ljudska prava, ključna su za EU, saglasni su naši sagovornici i sagovornice. Vlasti će morati ozbiljnije raditi na ovim pitanjima, sada je samo pitanje kada će to doći na red. Do tad, javnost će biti okupirana „važnijim“ pitanjima poput onog gdje će biti sjedište Apelacionog odjela Suda BiH – u Banjoj Luci ili u Istočnom Sarajevu.

Izvor: Newipe