Dizanje žica na granicama, izbjeglička kriza, ponovni pokušaji stavljanja abortusa s onu stranu zakona, politika i biznis i dalje su zatvorene muške igre, erozija radničkih i socijalnih prava, nastavak desničarskog preuzimanja ljudskopravaškog diskursa i prostora - sve je to obilježilo godinu na izmaku.
Članci
Jednom je pao, a bezbroj puta rušio - Mate Parlov. Najveći bokser bivše Jugoslavije, amaterski, olimpijski i profesionalni prvak sveta.
U društvu nikad nije bilo više nasilja, a količina mržnje iz dana u dan sve je veća
Ljudima je potrebna sloboda ali je potrebna i sigurnost. Sloboda bez sigurnosti je pravi pakao jer paralizuje, onemogućava svaku akciju, a ako se osećate veoma nesigurno vi niste u stanju da na pravi način iskoristite svoju slobodu. Sigurnost bez slobode je ropstvo.
Bivši Ciprasov ministar financija, ključni čovjek paneuropskog pokreta DiEM25, koji je u utorak osnovan u Berlinu, ekskluzivno za Magazin govori o ciljevima pokreta, europskoj ljevici, demokraciji, kapitalizmu...
‘Sit down’ komičar iz Sarajeva: Svaka od država u regiji je apsurdistan za sebe, a naši političari su najbolji komičari na svijetu.
U velikom intervjuu koji je dao za američki kulturni časopis LA Review of Books slovenski filozof Slavoj Žižek se osvrnuo i na Hrvatsku, navevši je kao primjer novog mračnog srednjeg vijeka koji prijeti cijeloj Europi. Žižek zamjera Hrvatima sakupljanje potpisa za referendum protiv ćirilice te 'fundamentalistički pokret protiv gej brakova'
U susret novom Filozofskom teatru razgovarali smo sa Srećkom Horvatom i Majom Pelević
Razgovor sa Zoranom Đinđićem, filozofom koji je postao vođa jugoslavenske političke opozicije, i Slavojem Žižekom, filozofom koji se povukao iz liberalne slovenske politike
Aktivizam je prilično širok pojam, ali po meni to je institucionalna i vaninstitucionalna borba kojom se ukazuje na neki društveni problem i podiže svijest javnosti o postojanju istog. Dakle, govorimo o akcijama i kampanjama koje imaju za cilj društvenu i političku promjenu. Jednostavnim rječnikom, takav angažman objašnjavamo kao zahtijevanje odgovora na trenutne društvene, samim time, političke probleme, kroz opozicione stavove naspram dominantnih politika. Dakle, aktivisti/kinje traže alternative dominantnom sistemu kroz uspostavu novih ili drugačijih formi organizovanja i društvenog ponašanja.
Pokazuje se da se ženska prava moraju uvijek iznova braniti i da u niti jednom trenutku ne možemo sjesti, zadovoljno se opustiti i reći "u redu, dostigle smo nešto što više nikad neće biti napadnuto". Užasno je tužno da se moja i mlađe generacija žena moraju boriti za prava koja su bila samorazumljiva generaciji moje majke.
Dubrovčanin Zoran Marinović ratni je foto reporter koji je u minulih dvadeset godina izvještavao iz Afganistana, Liberije, Sierra Leonea, Columbie, DR Konga, Iraka, Sirije... Za svoj rad dobio je više prestižnih, međunarodnih i domaćih nagrada. Njegove fotografije s prvih linija fronta u Siriji i Iraku ili, recimo, fotografije iz zatvora u Kongu dokumentiraju komadiće pakla na zemlji. Marinović ih, između ostalog, objavljuje u najvećim svjetskim medijima, poput New York Timesa, National Geographica, Le Mondea...
Radniku ne treba eksploatatorski gazda, ali eksploatatorskom gazdi treba radna snaga. Zato treba raditi na izgradnji kolektivne radničke svijesti.