Od septembra 1940. do jula 1942. trajala je frustracija Gestapoa pismima protiv Hitlerovog režima koje je neko ostavljao po Berlinu. Ovo subverzivno djelovanje dvoje ljudi se nekome može učiniti kao beznačajan otpor moćnoj nacističkoj mašineriji, ali njihova priča ipak za sva vremena ostaje kao primjer hrabrosti običnog čovjeka u suprotstavljanju tiraniji. Oni su Otto i Elise Hempel, heroji ljudskih prava.
Članci
Ostaci Univerziteta Al-Azhar u Gazi (foto Omar Ishaq/DPA/PIXSELL)
Od prvog dana rata cilj su bile obrazovne institucije, škole, univerziteti, ali i džamije i mjesta kulture. Rekao bih da se dešava sistematsko uništavanje kulturnih i obrazovnih institucija u Gazi, govori profesor Wesam Amer i nabraja univerzitete koji više ne postoje
Foto: Hercegovinainfo
Cijela javnost Hercegovine, ali i regije ostala je šokirana snimkama odrona kamenoloma u mjestu Bijela na sjevernom području mostarske općine. Priroda je pokazala svu svoju snagu i u samo par sekundi se napravio krater ogromnih razmjera dok su velike stijene završile u vodi i tako nepovratno uništile ekosustav tog dijela prirode koji je omiljena destinacija brojnih planinara i zaljubljenika u prirodu.
U posljednjih nekoliko godina tragično je nastadalo pet ljudi. Niko ne želi javno govoriti ko stoji iza krađe, kažu čak i nekoliko stotina tona uglja dnevno. Vlasti ne čine puno, inspekcije su nemoćne, mještani Donjih Dubrava žive u strahu. Bivši direktori i rukovodioci osuđeni, a Tužiteljstvo još nije dobilo pismeni opravak presude.
Sve naše izgubljene arbitraže: Hoće li iko odgovarati za stotine miliona KM izgubljenih u sporovima?
Foto: Armin Durgut/Pixsell
Prema procjenama Bosna i Hercegovina u ovom trenutku suočava se s milijardu konvertibilnih maraka troškova vezanih za izgubljene sporove izgubljene pred međunarodnim arbitražnim sudovima. Elektroprivreda RS-a, Naftni terminali Ploče, Elektroprivreda BiH – samo su neke su od energetskih kompanija čije će izgubljene milionske presude platiti ili su već platili građani ove države.
Slađan Tomić, ustupljena fotografija
Nit koja spaja ili kamen spoticanja? To je dilema kada treba ocijeniti ulogu jezika u postkonfliktnom bosanskohercegovačkom društvu u kojem je jezik drugog često osporavan, za čije priznavanje se vode sudske bitke i zbog čega su građani morali protestvovati.
Kroz naše redovno praćenje natječajnih procedura, jedan oglas za poziciju savjetnika u Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH na čijem je čelu HDZ-ova Andrijana Katić bio je posebno zanimljiv.
Foto: Romski memorijalni centar Uštica
Svako elementarno pismen zna šta je Holokaust, ili Jasenovac. Ali, većina ljudi na Balkanu ne zna šta znači Samudaripen i šta se u Drugom svjetskom ratu dešavalo u jasenovačkom selu Uštica. Samudaripen je za Rome ono što je za Jevreje Holokaust, a Uštica je bio logor unutar jasenovačkog kompleksa, u kojem je pobijeno najmanje 16.173 romske djece, žena i muškaraca.
Jama Raspotočje Zenica (foto: AAY)
Desilo se neizbježno - Elektroprivreda BiH naredila je obustavljanje rudarskih radova u RMU Zenica na period do godinu dana. Sasvim je izvjesna i trajna obustava rada te konačno zatvaranje RMU Zenica
The ministers are giving away money at the last minute and without any criteria. The list of “winners” include undertakers, NLP coaches, associations led by politicians, all kinds of animators, entertainers, amateur actors, even a director of a state agency. Top sportsmen and sportswomen never got around to getting rewarded with high figures by the state.
Direktor Službe za poslove sa strancima Žarko Laketa zloupotrijebio je više stotina hiljada KM budžetskih i donatorskih sredstava, te vrši samovolju u ovoj instituciji, tvrde zaposlenici ove institucije u pismu koje su dostavili redakciji InfoRadara i Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APiK).
Foto: Fena
Smanjenje dosega političkih oglasa putem društvenih mreža potencijalno rješenje u suzbijanju kršenja Izbornog zakona BiH kod preuranjene predizborne kampanje putem društvenih mreža.
Foto: Inforadar
Mi ne uvozimo radnu snagu jer je jeftinija nego što nam je potreba. Daju nam se spiskovi sa biroa i prigovara da zapošljavamo strance ali niko se ne javlja kada pozovemo sa biroa jer je većina naših ljudi napolju. Strani radnici su plaćeni kao i naši, oni su jako zadovoljni sa platom, a oni pune bh. fondove jer ovdje uplaćuju i PIO/MIO i druge poreze, kaže Mimić.